|
|
|
|
GOVOR
POVIJESTI
Vino i loza, neizbježni čimbenik ljudske opstojnosti i njezine
kulture, prožimali su sve prostore današnje nam domovine.
Mnogi arheološki nalazi, kao i zapisi govore o korijenima
uzgoja vinove loze koje sežu daleko u prošlost. Pretpostavlja
se da su kulturu vinove loze na ove prostore donijeli stari
Grci i Feničani koji su ih kolonizirali. Tome u prilog govore
mnogi arheološki nalazi i zapisi uglavnom sa jadranske obale
|
|
 |
|
|
|
obale
i otoka koji sežu čak u 6. st. pr. n. e. Pisani podaci o
vinogradarstvu sjevernih krajeva vezani su uglavnom uz Rimsko
Carstvo i njihovu provinciju Gornju Panoniju. U taj lokalitet
spadaju gotovo sva kontinentalna vinogorja od Međimurja
i Zagorja, Prigorja , Plešivice, Moslavine, Podravine, cijele
Slavonije sve do najistočnijeg dijela naše domovine Srijemskog
vinogorja. Sve te lokalitete u svojim je putopisima opisivao
Plinije stariji. Vina proizvedena sa tih područja, tvrdi
Plinije, transportirala su se čak u samu prijestolnicu Rim.
Padom Rimskog Carstva na ove prostore oko 600. godine dolaze
Hrvati i nalaze relativno razvijeno vinogradarstvo. Ne uništavaju
ga već razvijaju, a vino umjesto tradicionalnog pića medovine
postaje njihovo glavno piće. Do današnjih dana vinogradrstvo
je sastavni dio tradicije življenja, ali i egzistencionalne
opstojnosti našeg naroda.
|
|
|
|
HRVATSKA
- CARSTVO RAZNOLIKOSTI VINA
Kvaliteta vina uvjetovana je s velikim brojem čimbenika,
a glavni su kultivar, klima, tlo i tehnologija proizvodnje.
Hrvatska je neosporno zemlja bogate raznolikosti. Podijeljena
je u 4 klimatske zone ( neki tvrde 5 ) na koje je smješten
velik broj vinogorja. Raznolikost sortimenta, edafskih i
klimatskih uvjeta, te modernih odnosno tradicionalnih metoda
podrumarenja daju bogat popis raznolikih vrsta i tipova
vina. To je naše bogatstvo i ponos, ali i obaveza. |
 |
|
|
|
KVALITETA
VINA
Kvaliteta vina je zbir svojstava koja ga čine prihvatljivim
i poželjnim, a podrazumjevaju dobru usklađenost svih sastojaka.
Vino ocjenjujemo prema njegovim vanjskim obilježjina boji
i bistroći, te mirisnim i užitnim svojstvima. Znalci vina,
širom svijeta, poklanjaju povjerenje bijelim vinina znalački
vođenih fermentacija, njege i dozrijevanja vina, te određenog
vremena starenja u boci. Takova vina iskazuje svu svoju osebujnost
i bogatstvo okusa. Crvena vina vrhunske kakvoće moraju biti
dozrela i mekana okusa, plemenitog bouqeta starenja i zagasito
crvene boje. Ovakova svojstava postižu se dugotrajnim dozrijevanjem
u drvenim sudovima. Mlada crvena vina odlikuju se svježinom
i voćnim mirisima pa su uglavno kratkog perioda trajanja.
Naši potrošači preferiraju uglavnom mlada bijela vina, ugodnih
voćnih mirisa, svježa, umjerenih koncentracija alkohola. U
svijetu se preferiraju suha bijela vina, a populaciju vina
sa ostatkom sladora predstavljaju predikatna vina. Crvena
vina moraju biti puna, ekstraktna, robusna najčešće stara
nekoliko godina. |
|
|
|
